Categories
Posts

Porodica Milićević – Uvodna razmtranja

Autor teksta: Milićević Desanka

Kao misaona bića nerijetko smo se intimno pitali ko smo i od koga smo? Gdje je korijen našeg porodičnog stabla? Gdje se, kada i kako to stablo razvijalo i granalo? Koji su izdanci tog stabla bili u prošlosti, a koji u sadašnjosti? To su velika iskonska pitanja! Odgovor na ta pitanja zahtijeva cjelovita istinska saznanja o porijeklu i životu naših predaka. Ta saznanja bilo je moguće usvojiti preko rezultata konvencionalnog istraživanja, te preko tajni prirode i Božanskih zakoni tosti, jer je Bog realni tvorac života.

Duh i nepisani amaneti naših predaka nama njihovim potomcima uslovili su sudbine, a da često nijesmo ni svjesni te prirodne i Božanske moći. Te tajanstvene moći prije ili kasnije bude nam želju da ovjekovečimo naše davno usnule pretke, čija smo mi ovozemaljska prirodna nit i izdanci viševjekovnog gorostasnog porodičnog stabla. Na nama je sveta obaveza i Božanski zavjet da im sa ljubavlju učinimo pomen zaslužan njihovom viteštvu, dobročinstvu, duhovnosti i stvaralaštvu. Time ćemo mi, njihovi potomci, zadobiti Božju milost. Istinska saznanja o našim precima i srodnicima obogatiće nam duh i upotpuniti identitet. Sve će to nas i buduće naraštaje nadahnjivati pozitivnom energijom i mislima i činiti nas pouzda nijim i srećnijim.

Brojni nepovoljni procesi, koji nas prate poslednjih decenija, neželjeno i neopravdano su nas udaljili od svojih pre- daka i srodnika, što nije po vjeri hrišćanskoj i volji Božjoj. Poslije svih tih bura i oluja nama je Božji zavjet da se sa ljubavlju saberemo i da učinimo duhovni i svetovni pomen usnu lim dušama naših predaka i srodnika. Tom svetom činu obradovaće se njihove usnule duše, koje decenijama i vjekovima obitavaju u Vaseljeni.

Uvjerenja smo da je naša iskonska želja da saznamo istinu o našim precima, postojbini naših praotaca, matici našeg bratstva i gdje, kada i kako su ovozemaljski život vodili i u njemu bitisali. Ta iskonska želja motivisala nas je na izradu humanog projekta o bratstvu Milićevića.

Uz Božje priviđenje i promisao, a sa ljubavlju i odanošću prema svome rodu, pristupili smo izradi genealogije: “BRATSTVO MILIĆEVIĆI U PROŠLOSTI I SADAŠNjOSTI”.

Opsežnim istraživanjem arhivske, bibliotečke i zadužbinske građe iz prošlih vjekova, te istraživanjem brojnih pohranjenih dokumenata u manastirskim i muzejskim riznicama, došli smo do vjerodostojnih dokaza o porijeklu naših predaka i srodnika. Na osnovu relevantnih dokaza, koji datiraju od XIV do XXI vijeka i uz respektovanje narodne tradicije u sferi etnološko – istorijskih zbivanja, uspjeli smo, na našu i vašu radost, izraditi impresivni viševjekovni rodoslov bratstva Milićevići.

Zbog obimnosti i značaja istražene građe, koja se odnosi na viševjekovni period, rodoslov je izrađen u dva dijela i to: prvi – složeni rodoslov Milićević predaka – rodonačelnika Milićevića, koji se odnosi na period od XIV pa do polovine XVII vijeka. Drugi dio odnosi se na čisti rodoslov bratstva Milićevići od druge polovine XVII do XXI vijeka.
Složeno bratstvo podrazumijeva različite porodice, čije je porijeklo od poznatog zajedničkog pretka. Naime, složeno bratstvo Milićevih predaka odnosno bratstva Milićevići i drugih čine sve porodice i bratstva koji potiču od zajedničkog pretka velikog vojvode Gojka Mrnjavčevića.

Milićev praotac Gojko rodio se u XIV vijeku u Kosovom Lugu u Gornjoj Zeti. Živio je sa svojom braćom u skadarskoj oblasti i držali su jugoistočne predjele Nemanjićkog carstva sve do njihove pogibije kod Černomena 1371 godine.

Čisto bratstvo Milićevića podrazumijeva brojne porodice sa istim prezimenom, koji imaju poznatog zajedničkog pretka – rodonačelnika MILIĆA. Sve porodice u čistom bratstvu slave istu krsnu slavu – Svetog Nikolu kao porodičnog zaštitnika, a prislavu Svetog Đorđija, krsnu slavu svojih predaka Mrnjavčevića.

Zbog značaja i specifičnosti argumentacije, koja tretira viševjekovni period, u ovom rodoslovu obrađeni su i srodnici rodonačelnika Milića odnosno bratstva Milićevića, koji upotpunjuju nova istinska saznanja, koja ga čine vrednijim.